Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP) sudjeluje u istraživanju navika
potrošača u potrošnji energije . Istraživanje se provodi anketiranjem potrošača
u sklopu NUDGE projekta kojeg financira Europska komisija i u kojem sudjeluju
partneri iz 6 zemalja članica EU – Njemačka, Italija, Grčka, Portugal, Belgija
i Hrvatska.
Svrha ankete je
shvatiti kako kod kuće trošimo i štedimo energiju, prikupljajući sljedeće
činjenice:
– ponašanje potrošača s obzirom na
potrošnju energije
– namjere i percepcije u vezi s
usvajanjem mjera koje poboljšavaju energetsku učinkovitost
– karakteristike kućanstva, karakteristike
zgrada i razina ekološke savjesti
Istraživanje
NUDGE dostupno je do 31. svibnja na 14 jezika, uključujući grčki, engleski,
francuski, njemački, nizozemski, portugalski, rumunjski, talijanski, hrvatski,
latvijski, litvanski, slovački, slovenski , španjolski.
Ovaj upitnik
obraća se svim europskim potrošačima bilo kojeg spola, dobi, socijalnog statusa
itd. Napisan je na jasan i jednostavan način tako da svatko može odgovoriti na
pitanja koja odražavaju njegove svakodnevne navike i njihovu svijest o
potrošnji i uštedi energije.
Partner iz Hrvatske je Zelena energetska zadruga (www.zez.coop) i ovdje je link na njihovu stranicu na kojoj možete pročitati više o projektu i uključiti se u anketu ili možete direktno na ovom linku otvoriti anketu:
https://ghentunipss.eu.qualtrics.com/jfe/form/SV_0BNIaYZmySIeWRD?Q_Language=HR
Sudjelujte u istraživanju navika potrošnje električne energije – Zelena energetska zadruga (zez.coop)
Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.
U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:
- važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
- odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
- rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
- skeniraju svaki pojedini artikl
- odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
- obavljaju transakciju plaćanja.
Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.
Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.
Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.
Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:
- Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju
- Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca
- Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.
Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.
Loading ...
0 Comments