Javna rasprava-prikupljanje otpada u Zagrebu

pro 13, 2017

Podjelite:

ZG magazin

Uključite se u javnu raspravu o prikupljanju i naplati otpada u Zagrebu

Posted: 11 Dec 2017 11:57 PM PST

Zelena akcija poziva sve građane da pošalju svoje komentare na prijedlog Odluke o prikupljanju i naplati odvoza otpada u Zagrebu koji se nalazi na javnoj raspravi do 16. prosinca 2017. godine.

Bude li Odluka usvojena u predstavljenom obliku, neće doći do potrebnog povećanja odvojenog otpada te će se Zagrepčanima i dalje naplaćivati nepravedni mjesečni računi, tvrde u Zelenoj akciji. Stoga smatraju kako je potrebno da građani zahtijevaju spremnike za odvajanje i pravednu naplatu po količini.

Podsjećaju kako je prijedlog Odluke u javnu raspravu upućen tek 6 mjeseci nakon što je donesen podzakonski akt s kojim se Odluka trebala uskladiti kako bi se sustav dalje mogao razvijati, što govori koliko su gradskim vlastima zaštita okoliša i unaprjeđenje kvalitete života građana (ne)bitni. Smatraju i da je sam prijedlog »očigledno ishitreno izrađen«; uz njega nisu priložene nikakve analize te ne donosi dovoljno mjera za unaprjeđenje sustava odvajanja i naplate.

Sadržajno, prijedlog Odluke ipak predstavlja napredak u odnosu na postojeći način prikupljanja otpada jer se propisuje opskrba građana spremnicima za biootpad, vrećama za plastiku i spremnicima za papir na kućnom pragu dostupnim samo korisnicima kojima su namijenjeni. Međutim, u Zelenoj akciji navode kako te mjere ni blizu nisu dovoljne za unaprjeđenje sustava odvajanja, a posebice zbog načina na koji su organizirane te radi nedostatka njihove kontrole. Npr., što se tiče odvojenog prikupljanja papira, propisuje se odvoz samo dvaput mjesečno. To je nedovoljno budući da se spremnici za papir napune za manje od tjedan dana nakon čega postaju spremnici smeća.

Što se naplate tiče, propisuje se sustav naplate po volumenu spremnika za miješani otpad i broju odvoza, pri čemu će građani birati volumen spremnika. Međutim, bit će im nametnut minimalni volumen, tako da će dobar dio njih opet plaćati više nego što zaista proizvedu. Uz sve to, i dalje se forsira sustav spremnika na »zelenim otocima« koji su se pokazali neučinkovitima te se ne propisuje nikakvo unaprjeđenje sustava nadzora i kontrole odlaganja pa je »vrlo izgledno da će i ove promjene biti kozmetičke naravi«.

»U Zagrebu se godinama rade samo površne promjene kako bi se stvorio privid da se nešto „dela“, a zapravo se sustav godinama zanemaruje zbog čega svake godine nastaju iste velike količine smeća koje se bacaju na odlagalište Jakuševac. Ista stvar se planira i ovom Odlukom, stoga pozivamo građane da se tome usprotive te da zahtijevaju temeljitije promjene prikupljanja i naplate kako bi mogli lako na kućnom pragu odvojiti otpad te za to biti nagrađeni kroz iznose mjesečnih računa«, apeliraju iz Zelene akcije.

Za sudjelovanje u javnoj raspravi, potrebno je popuniti obrazac za sudjelovanje u internetskom savjetovanju koji se zajedno sa nacrtom Odluke nalazi na stranicama Grada Zagreba ovdje. (ZG-m)

http://www.huzp.hr/?page_id=135

Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.

U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:

važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
skeniraju svaki pojedini artikl
odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
obavljaju transakciju plaćanja.

Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.

Loading ...

Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.

Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.

Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:

Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju
Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca
Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.

Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.