Javna rasprava 3.06. do 21.06.2015.

lip 4, 2015

Podjelite:

Hrvatske udruga za zaštitu potrošača HUZP
huzp hr ( poslano na „e-Savjetovanja“)
Udruge potrošača su predložile pedesetak izmjena i dopuna Zakona o zaštiti potrošača. Nažalost samo dva su prihvaćena i to djelomično. Najveći doseg je da nas neće moći uznemiravati telefonom prilikom prodaje , a zašto bismo mi potrošači uopće negdje stavljali svoje podatke ako nešto ne želimo. Kada želim neki proizvod ili letak neke firme obratim im se i to zatražim. Prava stvar je što to ima 5 država Europske unije, a to đto pet puta više država nema nije bitno,
Svi se deklarativno zalažu za prava potrošača, ali kada potrošačima treba nešto dati što je normalno u drugim državama , to kod nas ne može proći.
Naveli bismo Vam samo nekoliko primjera koji nisu prošili, a mišljenja smo da nema zapreka u Europskoj uniji na koju se tako često pozivamo:

1. Iz kojeg razloga moramo imati registar osoba koje ne žele d budu uznemiravane telefonom raznim ponudama za sklapanje poslova. Oni koji to žele ostaviti će svoje podatke kod trgovaca koji se time bave.
2. Zašto je problem da u Zakon uz primjereni rok (a nitko ne zna koji je to rok) u kojem se treba popraviti neki proizvod u jamstvenom roku ne bi ušla i odredba da rok ne smije biti dulji od 15 dana. Tako se dešava da se na primjer mobitel ili hladnjak u sredini ljeta popravljaju 45 dana. U svijetu je normalno da danas nazovete servisera i uređaj je najkasnije za tri dana popravljen.
3. U prošlom Zakonu nije bilo dozvoljeno naplaćivati vrećice s logotipom trgovca. Sada je to dozvoljeno da potrošači plaćaju trgovčevu reklamu, a u velikim trgovačkim centrima ne možete kupiti vrećicu bez logotipa trgovca. Zatvara se tržište vrećicama. Koji je interes Ministarstva gospodarstva kao predlagača zakona?
4. Što smeta Ministarstvu gospodarstva da javne usluge prošili s uslugama održavanja groblja, krematorija i prijevoza pokojnika (što je do sada bilo), javnih parkirališta i upravitelja zgrada gdje potrošači imaju velikih problema? Smeta li to Europskoj uniji?
5. U Zakonu stoji da cijene javnih usluga moraju biti obračunate temeljem zakonskih propisa, čemu nitko ne može ništa prigovoriti, ali bi trebalo naznačiti da zakonitost nadgleda nadležno ministarstvo. Posebno sada imamo cjenike koji su nezakoniti (naplata kućnog otpada) , a da bi potrošači pokrenuli postupak utvrđivanja nezakonitosti i da bi on bio okončan može proći i više godina – tužbe za zaštitu zakonitosti.
6. Što priječi Ministarstvo gospodarstva da Savjetodavna tijela u jedinicama lokalne vlasti i samouprave moraju dati suglasnost na povećanje odnosno smanjenje cijena, a ne mišljenje koje nikoga ne obvezuje? Time bi se dobila veća snaga lokalne samouprave, ali i potrošača koji su u tim tijelima.
7. Svi se zaklinju u kolektivnu zaštitu potrošača, ali nitko ne želi za istu osigurati novac ili besplatnu ravnu pomoć.
8. Također smo predložili da potrošači koji prijavljuju tržnim ili nadležnim inspektorima nešto što je od interesa za većinu potrošača ne trebaju napraviti žalbu najprije trgovcu, ali nažalost to nije ušlo u prijedlog izmjena. Neki kažu da će tako manje prijava doći do inspekcije.
Ostale prijedloge možete vidjeti na stranicama Hrvatske udruge za zaštitu potrošača huzp hr.

Naravno pitanje je kakva je javna rasprava i dostupnost iste kada se njom mogu koristiti samo građani koji imaju računala i internet.
To je prilog demokraciji jer naravno moraju se i registrirati .
Zašto nije javnost obaviještena da može svoje primjedbe staviti i na adresu Ministarstva gospodarstva, zašto nije uvedena adresa e-pošte na koju se ne treba registrirati ?
Zar ne mislite poštovani organizatori javne rasprave da bi to bilo demokratskije i poštenije prema potrošačima na što se svi zaklinju?

Mi smo svoje prijedloge poslali Predsjedniku Vlade i ministru gospodarstva, a Vi ne možete reći da ih niste dobili.

Nadamo se da ćete ovakva savjetovanja odnosno javne rasprave dopuniti kako smo predložili.
Sve se radi da prijedlozi potrošača ne stignu do Vas, ali barem ste nas ovaj puta pozvali u radnu grupu mada nikakve koristi jer niste usvojili naše prijedloge.

S poštovanjem

Tomislav Lončar, tajnik Hrvatske udruge za zaštitu potrošača-HUZP

Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.

U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:

  • važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
  • odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
  • rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
  • skeniraju svaki pojedini artikl
  • odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
  • obavljaju transakciju plaćanja.

 Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.

Podržavate li inicijativu da se računi potrošača na samoposlužnim blagajnama umanje za 5%?

Loading ... Loading ...

Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.

Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.

Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:

  • Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju
  • Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca
  • Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.

Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.

 

Više objava iz ove kategorije…

Crni petak –  oprez sa popustima!

Crni petak – oprez sa popustima!

Zadnji petak u mjesecu studenom je tzv. Crni petak – dan velikih popusta i sniženja , pa prije nego krenete u kupovinu...

2 komentara

  1. josip šoštarić

    Ne želim da me se uznemirava putem telefona sa raznim reklamama i tzv. nagradnim igrama i predlažem da se ako to neki žele neka se ti upišu u registar. a ne mi koji to ne želimo. Neka se to unese u novi zakon. Josip Šoštarić

    Reply
    • Tomislav Lončar

      Molimo Vas da taj komentar pošaljete na slijedeće adrese:

      predsjednik@vlada.hr , ministar@mingo.hr , ismar.avdagic@mingo.hr , huzp@zg.t-com.hr

      Poštovani gospodin Zoran Milanović, predsjednik Vlade republike Hrvatske
      Poštovani gospodin Ivan Vrdoljak, ministar Ministarstva gospodarstva
      Poštovani gospodin Ismar Avdagić,pomoćnik ministra Ministarstva gospodarstva

      Poštovana gospodo,

      Iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača – HUZP Vam je poslan dopis elektronskom poštom 17.svibnja 2015.g. s najbitnijim prijedlozima udruga za zaštitu potrošača za izmjene i dopune Zakona o zaštiti potrošača.

      U prilogu navedenog dopisa poslani su Vam svi prijedlozi potrošača.

      U javnoj raspravi podržavam prijedloge udruga za zaštitu potrošača.

      ____________________________
      IME I PREZIME

      Reply

Submit a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)