Hrvatska ljekarnička komora

tra 2, 2020

Podjelite:

Poštovani potrošači dobili smo vrlo brzo odgovor Hrvatske ljekarničke komore koji prenosimo u cijelosti i na kokem zahvaljujemo.

Poštovani,

Zahvaljujemo na javljanju te ćemo svakako o problemu koji ste javili ponovno obavijestiti ljekarnike i upozoriti ih.

Jasno je da je PIN osobni identifikacijski broj te da ga smije znati samo vlasnik kartice.

U epidemiji koja nas je zadesila, te velikom broju ljudi koji dolaze u ljekarne također je razumljivo poduzimanje određenih mjera ljekarnika u svrhu predostrožnosti i zaštite od zaraze, ali naravno u granicama zakona i pozitivnih propisa.

Obzirom da je i Komora zaprimila nekoliko prigovore pacijenata već smo prije nekoliko dana dostavili slijedeću obavijest ljekarnicima, a koju smo danas dopunili podacima o povećanju limita za beskontaktno plaćanje te ćemo je u niže navedenom sadržaju još jednom poslati kao važan podsjetnik:

„Želimo vas podsjetiti da PIN koji služi za autorizaciju transakcije predstavlja tajni osobni broj korisnika bankovne kartice i kao takav je zaštićeni osobni podatak.

Iako smo svjesni teške, izazovne, a i vjerujemo često konfuzne situacije u kojoj se nalazite, ipak vas molimo da nađete način koji će omogućiti pacijentima kada dođu u ljekarnu da sami upisuju svoj PIN prilikom kartičnog plaćanja. Ovim putem vas molimo da prilikom kartičnog plaćanja u ljekarni nikako ne tražite od pacijenta da vam usmeno izrekne PIN svoje kartice.

U dogovoru sa svojom bankom pokušajte nabaviti bežične POS-aparate.

Također Vam prosljeđujemo i informaciju da je Hrvatska narodna banka (HNB) dala bankama i kartičnim kućama preporuku da povećaju maksimalni iznos beskontaktne platne transakcije bez PIN-a sa 100 kuna na 250 kuna. Prosječna transakcija plaćena karticom u Republici Hrvatskoj iznosi oko 225 kuna, pa bi se ovom mjerom mogao obuhvatiti veliki dio transakcija. određene banke i kartične kuće već su podigle iznos na 250 kuna. Tako je omogućeno beskontaktno plaćanje na iznose do 250 kuna Master Card karticama Raiffeisen banke i OTP banke, Maestro karticama Zagrebačke banke, Visa Premium PBZ Carda, a uvođenje većeg limita za ostale kartice očekuje se kroz par dana.“

Srdačan pozdrav,

Ivana Šolić, mag.pharm.

Stručni suradnik

Hrvatska ljekarnička komora / Croatian Chamber of Pharmacists

Martićeva 27, Zagreb, Croatia

Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.

U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:

važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
skeniraju svaki pojedini artikl
odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
obavljaju transakciju plaćanja.

Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.

Loading ...

Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.

Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.

Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:

Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju
Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca
Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.

Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.