HEP upozorava potrošače na učestale pokušaje prijevare putem lažnih SMS i e-mail poruka, u kojima se prevaranti lažno predstavljaju kao HEP.
Prijavljene su situacije u kojima su građani zaprimili SMS poruke sljedećeg sadržaja:
Lažne poruke i obavijesti prepoznatljive su po sumnjivom sadržaju i poveznici.
Internetom kruži i e-mail s lažnom porukom u kojoj je potpisan HEP sljedećeg sadržaja:
Društva HEP grupe (HEP Elektra, HEP Opskrba, HEP ODS, HEP Toplinarstvo, HEP Plin) u komunikaciji sa svojim kupcima i korisnicima uvijek navode o kojem je društvu riječ. Nadalje, službena domena Hrvatske elektroprivrede je hep.hr.
U slučaju sumnje na vjerodostojnost poruka, potrebno je obratiti se službama za korisnike društava s kojima su potrošači u ugovornom odnosu, ističu iz HEP-a.
Kao primjere lažnih poruka navode, SMS o neplaćenim računima, traženje potvrde za ažuriranje računa, potvrdu o računu za siguran povrat premije na računu za energiju i slično.
Foto: www.hep.hr
Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.
U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:
- važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
- odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
- rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
- skeniraju svaki pojedini artikl
- odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
- obavljaju transakciju plaćanja.
Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.
Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.
Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.
Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:
- Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju
- Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca
- Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.
Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.
Loading ...
0 Comments