Sa studentima Ekonomskog fakulteta u Zagrebu , na kolegiju Zaštita potrošača u maloprodaji , nedavno se družila predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević koja im je održala predavanje pod naslovom „Potrošači i njihova prava“.
Foto: HUZP
Predavanje je obuhvatilo temeljna prava potrošača, način ostvarivanja i zaštite prava potrošača u maloprodaji (online i fizička kupnja) , sustav zaštite prava potrošača, informacije o stanju na području zaštite prava potrošača i najavljene izmjene i dopune zakona o zaštiti prava potrošača . Tijekom predavanja prezentirano je studentima puno primjera iz prakse, a imali su mogućnosti i postavljati pitanja i dobiti odgovore na njih.
Na kraju su studenti imali mogućnost uzeti i primjerke letaka i brošura koje izdaje Hrvatska udruga za zaštitu potrošača , putem kojih udruga nastoji informirati i educirati što više potrošača , jer po mjerilima Europske komisije hrvatski potrošači (ali i trgovci), zauzimaju pretposljednje mjesto od 27 članica EU po informiranosti i educiranosti (na posljednjem mjestu su grčki potrošači).
Nadamo se da će i studenti ovog kolegija, nakon održanog predavanja , makar malo poboljšati situaciju na području informiranja i educiranja potrošača.
Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.
U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:
- važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
- odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
- rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
- skeniraju svaki pojedini artikl
- odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
- obavljaju transakciju plaćanja.
Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.
Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.
Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.
Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:
- Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju
- Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca
- Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.
Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.
Loading ...
0 Comments