Od uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj, povremeno nam se javljaju potrošači koji se u trgovinama prilikom plaćanja gotovinom suočavaju s ne primanjem novčanica u apoenima od 200 i 500 eura.
Nedavno nam se obratio potrošač koji je poslao fotografiju nakon neugodnog iskustva u trgovini Eurospin u zagrebačkim Sesvetama gdje je vidio istaknutu obavijest o ne primanju novčanica od 500 eura. „Poštovani kupci, obavještavamo Vas kako ne primamo novčanice od 500 eura. Hvala na razumijevanju. S poštovanjem. Eurospin Hrvatska“.
Novčanica od 500 eura je zakonsko sredstvo plaćanja, a iako se više ne tiska i dalje je u opticaju i smije se koristiti kao sredstvo plaćanja.
Zbog navedenog, zatražili smo mišljenje Državnog inspektorata, koji nam je odgovorio da trgovac može odbiti prihvat novčanica isključivo ako je motivirano načelom dobre vjere – primjerice, ako ne može vratiti ostatak novca.
Cijeli odgovor Državnog inspektorata, možete pročitati OVDJE: DIRH-plaćanje novčanicama_odgovor
Foto: Pixabay
*Autorska prava na objavljeni sadržaj polaže HUZP. Preuzimanje teksta i/ili izjava iz ovog teksta dopušteno je isključivo uz navođenje HUZP kao izvora uz direktnu poveznicu na izvorni sadržaj na www.huzp.hr.
Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.
U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:
- važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
- odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
- rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
- skeniraju svaki pojedini artikl
- odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
- obavljaju transakciju plaćanja.
Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.
Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.
Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.
Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:
- Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju
- Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca
- Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.
Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.
Loading ...
0 Comments