Države članice EU žele da carina ograniči opasne potrošačke proizvode

Objavio Ana

srp 7, 2025

Podjelite:

Države članice EU, postigle su dogovor o Carinskoj reformi EU, čiji je cilj odgovoriti na porast nesukladnih, opasnih i nekvalitetnih proizvoda koji ulaze na jedinstveno tržište EU-a. Dogovorom će se otvoriti međuinstitucijski pregovori s Europskim parlamentom o ključnim aspektima reforme, kao što su:

1. Osnivanje nove decentralizirane carinske agencije – carinskog tijela EU-a – koja će podupirati i pomagati u koordinaciji rada nacionalnih carinskih tijela na upravljanju rizicima i upravljati platformom EU-a za carinske podatke
2. Stvaranje jedinstvenog internetskog okruženja na razini EU-a – platforme EU-a za carinske podatke – središnje IT platforme za interakciju s carinom i jačanje integriteta podataka i carinskih provjera
3. Uvođenje povećanih carinskih pojednostavljenja za najpouzdanije subjekte, čime bi im se uštedjelo vrijeme i novac
4. Razvoj modernijeg pristupa e-trgovini, prilagođenog stvarnosti okoline koja se brzo mijenja

U budućnosti, europski zakonodavac mora osigurati posljedice za one koji zanemaruju obvezu poštovanja pravila EU-a. BEUC (Europski savez udruga potrošača), pozdravlja želju država članica da ojačaju carinske provjere i zahtijevaju od uvoznika, uključujući internetska tržišta, da osiguraju da proizvodi zadovoljavaju pravila EU-a.

Generalni direktor BEUC-a Agustín Reyna komentirao je:

“Svaki tjedan skupine potrošača prikupljaju podatke koji pokazuju neprihvatljiv protok nesigurnih i nesukladnih proizvoda koji dolaze iz trećih zemalja u EU. To mora prestati. Današnji dogovor ohrabrujući je korak prema boljoj zaštiti potrošača”.

“Bilo je krajnje vrijeme da carinske vlasti budu bolje opremljene da se nose s nevjerojatnih 12 milijuna paketa koji svakodnevno stižu na granice EU-a. Dobra je vijest i da bi uvoznici, a ne potrošači, trebali pokrivati naknade za rukovanje kako bi pomogli carinskim tijelima da upravljaju poplavom internetskih kupnji. Međutim, potrošači ne bi trebali biti ti koji plaćaju trgovcima kako bi njihovi proizvodi bili u skladu s pravilima EU-a. Stoga se ti troškovi ne bi trebali prenositi na potrošače i ključno je da Europska komisija prati utjecaj na cijene”…

“Sada računamo na to da će Europski parlament i Vijeće brzo dovršiti reformu i ostvariti je za potrošače. Da bi se slika upotpunila, netko mora biti odgovoran ako proizvod šteti potrošačima ili krši pravila EU-a o sigurnosti ili održivosti. Da bi to učinio, EU također mora u svojim zakonima smatrati internetske platforme odgovornima za neispravne proizvode koje prodaju”, ističu iz BEUC-a.

Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.

U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:

  • važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
  • odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
  • rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
  • skeniraju svaki pojedini artikl
  • odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
  • obavljaju transakciju plaćanja.

 Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.

Podržavate li inicijativu da se računi potrošača na samoposlužnim blagajnama umanje za 5%?

Loading ... Loading ...

Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.

Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.

Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:

  • Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju
  • Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca
  • Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.

Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.

 

Više objava iz ove kategorije…

Ne kupujte lažne lijekove

Ne kupujte lažne lijekove

Na internetskim stranicama stalno se nude krivotvoreni lijekovi , sumnjivog sadržaja i to bez recepta, a cijene se...

0 Comments

Submit a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)