Do kraja 2029. godine HEP će u svim kućanstvima u zemlji ugraditi pametna brojila za struju, koja će omogućiti očitavanje brojila na daljinu, a rezultat je jednostavnije i učinkovitije očitavanje struje, te u konačnici veća ušteda na računima.
Osim što treba omogućiti pristup brojilu kojeg treba zamijeniti, vlasnik nekretnine nema nikakvih drugih obveza po pitanju zamjene brojila. Postupak zamjene brojila traje desetak minuta, a trošak nabave i ugradnje samog brojila u potpunosti snosi HEP ODS, odnosno potrošači nemaju nikakve troškove.
Brojila će se očitavati mjesečno, a potrošači će umjesto računa utemeljenih na procjeni, šestomjesečnih obračuna i akontacija svakog mjeseca dobivati račun za stvarno potrošenu električnu energiju u prethodnom mjesecu.
Nema razlike između zamjene električnih brojila u obiteljskoj kući ili višestambenoj zgradi. Nova električna brojila imaju životni vijek od 16 godina, ugrađuju se zasebno za svako mjernoj mjesto (stan/kuću), prema planu zamjene svakog pojedinačnog brojila koji je kreiran na temelju kriterija poput: isteka životnog vijeka ili tehnološke zastarjelost uređaja, isteka zakonskog roka ovjere uređaja, nedostupnost (otežanom pristupu) obračunskog mjernog mjesta i slično, piše portal Bauštela.
Na području cijele Hrvatske do 31. prosinca 2024. godine u Hrvatskoj su ugrađena ukupno 946.623 napredna mjerna uređaja, čime je opremljeno oko 36% svih mjernih mjesta.
Više informacija možete pročitati na linkovima:
- HEP mijenja električna brojila u svim kućanstvima
- Obavezna zamjena električnih brojila za sve: Što trebate znati kada vam HEP-ovci pokucaju na vrata
- Velika promjena iz HEP-a: Svima stižu pametna brojila, a evo što će to značiti za račune – Večernji.hr
Foto: Pixabay
Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.
U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:
- važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
- odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
- rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
- skeniraju svaki pojedini artikl
- odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
- obavljaju transakciju plaćanja.
Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.
Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.
Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.
Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:
- Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju
- Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca
- Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.
Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.
Loading ...
0 Comments