11 ruj, 2025 | Novosti
Osnovna potrošačka košarica za četveročlanu obitelj u kolovozu 2025. je koštala u prosjeku 488,48 eura, dok je tročlana obitelj za istu košaricu trebala izdvojiti 389,05 eura. Samci su za prehranu i higijenu morali osigurati minimalno 252,26 eura, pokazuje istraživanje portala za usporedbu cijena Koliko.HR provedeno u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača (HUZP).
U odnosu na srpanj, četveročlana obitelj u kolovozu je trebala izdvojiti 4,40 eura, tročlana 3,36, a samac 5,12 eura više za osnovne potrebe higijene i prehrane.
S druge strane, prosječna standardna potrošačka košarica koja prati navike hrvatskih potrošača znatno je skuplja. U kolovozu je za četveročlanu obitelj koštala 718,45 eura. Tročlana obitelj je za ovakav prehrambeno-higijenski standard izdvajala 573,70 eura, a samcima je trebalo 325,85 eura.
Knežević: Danak plaćaju oni koji nemaju prihod o turizma
“Unatoč izjavama premijera Plenkovića da se u Hrvatskoj živi sve bolje, podaci pokazuju da nije baš tako. U kolovozu je osnovna košarica još skuplja nego u srpnju i ti su troškovi sigurno previsoki za veliku većinu građana, iako košarica sadrži samo elementarne proizvode koje moramo kupovati. Sada je jasno da je život u turističkim krajevima skuplji nego tamo gdje turizma nema. Danak tomu plaćaju i oni građani koji nemaju prihode od turizma, iako žive u turističkim područjima”, kaže Ana Knežević, predsjednica HUZP-a.
“Medijalna plaća je 1.410 eura, a medijalna mirovina 504 eura. To znači da pola zaposlenih ima takvu ili manju plaću, a pola umirovljenika, više od 600.000 njih, takvu ili manju mirovinu. Građani s takvim prihodima skupo plaćaju samo osnovne potrepštine pa onda možemo zamisliti kako žive sve bolje”, zaključuje Knežević.
“Izračun jasno pokazuje koliko je samački život skuplji, prvenstveno zbog izostanka ekonomike dijeljenja, manjih i skupljih pakiranja hrane, ali i zbog fiksnog troška održavanja higijene doma koji se u cijelosti raspoređuje na jednu osobu”, ističe Siniša Domislović, developer portala Koliko.hr.
Osnovna košarica – manje ne može
Najskuplje osnovne košarice za četveročlanu obitelj zabilježene su u jadranskim županijama pri čemu je Dubrovačko-neretvanska županija prva prešla granicu od 500 eura (500,32), a slijede Zadarska (499,34) i Istarska (499,00). Za četveročlane obitelji najpovoljnije je bilo u Virovitičko-podravskoj (477,88), Sisačko-moslavačkoj (479,03) i Koprivničko-križevačkoj županiji (479,82). Razlika između najskuplje i najjeftinije osnovne košarice za četveročlanu obitelj tako iznosi 22,44 eura.
I kada je riječ o osnovnim košaricama za tročlanu obitelj, najskuplje su morske županije, a na vrhu je opet Dubrovačko-neretvanska županija s 398,08 eura. Najjeftinija je bila Virovitičko-podravska s 380,84 eura pa razlika između te dvije košarice iznosi 17,24 eura.
Za samce je bilo najskuplje u Zadarskoj županiji gdje su za osnovnu košaricu morali izdvojiti 256,53 eura. Ista je košarica u Koprivničko-križevačkoj županiji koštala 247,33 eura – 9,20 eura manje.
Standardna košarica – za normalan život
Kada je riječ o standardnoj košarici koja uključuje širu paletu proizvoda, za četveročlanu obitelj najskuplje je bilo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (736,59 eura), a prate ju Istarska (733,71) i Zadarska (732,47). Najpovoljnije su bile Sisačko-moslavačka sa 703,20 eura, Koprivničko-križevačka (704,93) te Brodsko-posavska (706,58). Razlika između najskuplje i najjeftinije košarice u ovoj kategoriji iznosi 33,39 eura.
Kod tročlane obitelji opet prednjači Dubrovačko-neretvanska županija s 587,68 eura, a to je za 25,52 eura više nego u Sisačko-moslavačkoj županiji (562,16) koja je najpovoljnija.
Samcima je bilo najteže održati standard u Požeško-slavonskoj županiji pa im je za standardnu košaricu u kolovozu trebalo 332,54 eura. S druge strane, samcima u Koprivničko-križevačkoj županiji (319,18) trebalo je 13,37 eura manje.
Kako se računaju košarice?
Osnovna košarica sadrži 51 artikl, pretežno prehrambene i higijenske potrepštine potrebne za skromne, ali uravnotežene mjesečne potrebe kućanstva. U njoj su kruh, brašno, tjestenina, riža, krumpir, voće, povrće, meso, riba, mliječni proizvodi i začini te osnovna sredstva za higijenu poput sapuna, šampona, deterdženta i toaletnog papira. Količine su prilagođene stvarnim potrebama, bez raskoši i viškova, pa se naziva i košaricom “za preživljavanje”.
Standardna košarica sadrži 77 artikala i nadograđuje osnovnu bogatijom paletom voća, povrća i mesa, proizvodima poput pašteta, konzervirane tune, kvalitetnijih narezaka, čokoladnog namaza, grickalica, prirodnih i gaziranih sokova te umjerenim količinama piva i vina, uz dodatke poput papirnatih kuhinjskih ručnika i vlažnih maramica. U obje košarice, prednost je dana domaćim proizvođačima.
U izračunu obje košarice korištena su tri modela kućanstava; četveročlana obitelj (majka, otac, sin od 13 i kći od 10 godina), tročlana obitelj (majka, otac i kći od 10 godina) te samačko domaćinstvo (žena od 40 godina).
Cijena košarica po županijama predstavljaju prosječnu cijenu nastalu na kontinuiranom praćenju odabranih artikala kroz mjesec pri čemu osnovu čine cjenici koje su maloprodajni lanci dužni objaviti prema Vladinoj odluci od 2. svibnja 2025. godine. Cijena košarice za Hrvatsku iskazana je kao prosjek županijskih košarica.
Foto: iStock.com
3 ruj, 2025 | Obavijesti
Poštovani članovi i potrošači,
Obavještavamo Vas kako će u periodu od petka, 05.09. do utorka, 23.09. 2025. godine zbog korištenja godišnjeg odmora naš ured biti zatvoren. Nećemo biti dostupni na telefonski broj 01/4633-366, niti u uredu na adresi Ozaljska 93/II.
Ukoliko imate potrošačke probleme, možete nazvati na besplatni broj Ministarstva gospodarstva 0800/414-414 – ponedjeljkom, srijedom i petkom od 10.00-14.00 sati.
Savjete i informacije daju udruge koje su dobile sredstva u sklopu projekta “Osnaživanje potrošača”, a popis i kontakte možete pronaći na OVOM LINKU: OBAVIJEST: Besplatno savjetovanje potrošača – Hrvatska Udruga za Zaštitu Potrošača.
28 kol, 2025 | Obavijesti
S obzirom na povećani interes javnosti o uvođenju digitalnog eura, koje bi se moglo provesti najranije 2028. godine, reagirali su iz HNB-a. Navode kako njegovo uvođenje, ne znači ukidanje gotovine, novčanica i kovanica eura – upravo suprotno, uredbom Europskog parlamenta dodatno će biti osiguran status i sigurnost primjene gotovine. Sve informacije o digitalnom euru, potrošači mogu pročitati u nastavku teksta.
Uloga gotovog novca značajno se tematizira u javnosti posljednjih godina, naročito stoga jer je porast digitalnih plaćanja, uzrokovan pandemijom koronavirusa, smanjio njezin udio u svakodnevnim transakcijama, što je izazvalo zabrinutost zbog njezine budućnosti. Međutim, potražnja za gotovim novcem ostala je jaka u svim dobnim skupinama. Također, prema rezultatima najnovijeg istraživanja o platnim navikama potrošača u europodručju (engl. Study on the payment attitudes of consumers in the euro area, SPACE) iz 2024., Europljani žele zadržati mogućnost plaćanja gotovinom pa očekuju da će ona ostati dostupna i u budućnosti.
U tom kontekstu, Europska središnja banka i Europska komisija rade na strategijama za zaštitu gotovog novca eura i njegovog prilagođavanja budućnosti. U lipnju 2023. Europska komisija je objavila Paket jedinstvene valute koji uključuje dva ključna zakonodavna prijedloga: jedan za zaštitu statusa euronovčanica i eurokovanica kao zakonskog sredstva plaćanja (Uredba o euronovčanicama i eurokovanicama kao zakonskom sredstvu plaćanja) i drugi za digitalni euro (Uredba o digitalnom euru). Digitalni euro, euronovčanice i eurokovanice međusobno će se nadopunjavati, proširujući raspon dostupnih mogućnosti plaćanja nudeći gotovinu u fizičkom i digitalnom obliku.
Europska središnja banka, kao i Hrvatska narodna banka, podupiru prijedlog uredbe Europske komisije kojom se uređuje status euronovčanica i eurokovanica kao zakonskog sredstva plaćanja. Tom će se uredbom jasno utvrditi da trgovci i pružatelji usluga načelno moraju prihvatiti gotovinu, osim u iznimnim slučajevima (npr. ako je unaprijed dogovoren drugi način plaćanja). Uredba će također obvezati države članice europodručja da građanima i poduzećima osiguraju dovoljno mjesta za podizanje i polaganje gotovog novca, primjerice putem bankomata, poslovnica banaka ili drugih kanala, kako bi gotovina ostala lako dostupna svima, uključujući one koji se oslanjaju isključivo na nju. Cilj je očuvati gotovinu kao uključivo, sigurno i pouzdano sredstvo plaćanja, koje će i u budućnosti stajati uz bok digitalnim oblicima plaćanja.
Također, Europska središnja banka je pokrenula i natječaj za dizajn nove serije euronovčanica, koje će biti modernije i sigurnije. Time se još dodatno pokazuje trajna predanost budućnosti gotovog novca te njegova ključna uloga kao pouzdanog sredstva plaćanja i sredstva pohrane vrijednosti, kako unutar europodručja tako i šire.
Korištenjem gotovine se postiže financijska uključenost i ona ima ključnu ulogu i u održavanju otpornosti naših platnih sustava i gospodarstava. U kriznim vremenima, primjerice tijekom kibernetičkih napada ili nestanka električne energije, gotovina je pouzdana zamjenska mogućnost. Vidjeli smo to i tijekom prirodnih katastrofa koje su pogodile dijelove europodručja prošle godine. Eurosustav se stoga predano zalaže za to da gotovina ostane široko dostupno i prihvaćeno sredstvo plaćanja za sve stanovnike Europe.
Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o euronovčanicama i eurokovanicama kao zakonskom sredstvu plaćanja je izrađen i trenutno je u fazi usuglašavanja među članicama. Očekuje se da će Europski parlament tu Uredbu i Uredbu o uvođenju digitalnog eura donijeti do kraja ove godine.
Digitalni euro
Digitalni euro digitalni je novac koji bi izdavao Eurosustav – Europska središnja banka (ESB) i nacionalne središnje banke onih članica EU-a koje su uvele euro. Ideja o uvođenju digitalnog eura kao centralnobankarskoga digitalnog novca za građane europodručja nastala je kao odgovor na sve veću potražnju za sigurnim i pouzdanim elektroničkim plaćanjima u Europi.
Građani bi se digitalnim eurom koristili u svakodnevnim transakcijama i njime bi plaćali služeći se karticom ili mobilnom aplikacijom ili bilo kojim trećim medijem koji u vrijeme izdavanja digitalnog eura bude tehnološki ispunjavao uvjete zadane zakonodavnim prijedlogom i usto bude jednostavan i siguran za korištenje. Bit će dostupan, pouzdan, siguran, učinkovit i izrađen u skladu sa zakonom, a pri njegovoj će se uporabi jamčiti najviša razina zaštite privatnosti.
Kao novac dostupan svim građanima europodručja u svako vrijeme i na svakom mjestu, digitalni euro bio bi javno dobro, stoga će njegova osnovna uporaba biti besplatna za sve koji se njime budu služili.
Digitalni euro bi potrošačima služio za plaćanje, a ne bi imao funkciju bankarskog depozita na koji se plaćaju kamate. Stoga su neosnovane tvrdnje da bi se na račun za digitalni euro mogle naplaćivati negativne kamate. Jednako tako su netočne izjave o tome da će se putem digitalnog eura moći utjecati na investicije tako da se onemogući ulaganje u pojedinu dionicu/vrijednosnicu.
Potrošači bi, naime, mogli provoditi sigurna trenutačna plaćanja u digitalnim eurima na fizičkim i internetskim prodajnim mjestima te između potrošača, neovisno o tome u kojoj se državi europodručja nalaze i neovisno o pružatelju platnih usluga. Prvi korak bio bi otvaranje novčanika za digitalni euro kod banke ili kod neko drugog licenciranog posrednika elektronskog plaćanja.
Kada vaš digitalni novčanik bude spreman, mogli biste u njega uplatiti novac preko povezanog bankovnog računa ili u njega uplatiti gotovinu. Potom biste mogli početi plaćati digitalnim eurima iz svojeg digitalnog novčanika.
Kada primite novac u digitalnim eurima, mogli biste ograničeni iznos držati u svojem digitalnom novčaniku ili ga uplatiti na svoj bankovni račun. Prijenos novca mogli biste provesti sami ili biste mogli uspostaviti automatski prijenos. Plaćanja u digitalnim eurima, u fizičkim trgovinama, na internetu ili između potrošača, uvijek bi bila sigurna i trenutačna.
Digitalnim eurom moći će se plaćati i mrežno i izvanmrežno, što znači da će se moći koristiti u situacijama ograničene povezivosti, odnosno moći će poslužiti i kao platno sredstvo za nuždu, odnosno za slučajeve nepredviđenih ili izvanrednih okolnosti.
Posebno ističemo da je privatnost jedno od najvažnijih obilježja digitalnog eura. ESB i HNB, odnosno Eurosustav u svojoj ulozi vlasnika platne sheme i izvršitelja namire transakcijama digitalnim eurom, neće biti u mogućnosti pristupiti osobnim podacima korisnika niti ih pohranjivati.
Projekt digitalnog eura trenutačno je u fazi pripreme, koja uključuje razvoj tehničke infrastrukture, zakonodavnog okvira i istraživanje korisničkih preferencija. Do kraja 2025. godine ESB bi trebao donijeti odluku o prelasku na sljedeću fazu, ali konačno uvođenje ovisit će o ishodu demokratskog procesa u Europskom parlamentu, navode iz HNB-a.
Foto: freepick.com
27 kol, 2025 | Obavijesti
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) upozorava na investicijsku prijevaru u kojoj se u komunikaciji s građanima koriste lažni dopisi Hanfe, Europske središnje banke i FINRA-e, koja oponaša logotip i naziv hrvatske FINA-e. U posljednje vrijeme takav je slučaj zabilježen od strane internetske platforme Horizons 28.
U korespondenciji se koriste lažni memorandumi i logotipovi navedenih institucija te lažirani potpis stvarnih članova Upravnog vijeća Hanfe kako bi cijela komunikacija bila što uvjerljivija.
U svim se dopisima, bez obzira na lažiranog pošiljatelja, govori o potrebi dodatne uplate novca, čime će se osigurati isplata uloženog i zarađene dobiti. Navodi se da su sredstva „na čekanju“ te da je potrebno podmiriti određeni postotak od ukupnog iznosa.
Dodatna uplata traži se pod izgovorom plaćanja poreza, naknade ili sklapanja police osiguranja sredstava kao uvjeta za nastavak procesa isplate novca, koji je „na čekanju“. Zahtjevi za uplate uglavnom su „hitni“, odnosno uplatu je potrebno izvršiti u vrlo kratkom roku.
U nekim dopisima se navodi i točan IBAN broj računa građanina (koji je on sam učinio dostupnim prevarantima), a sami dopisi mogu vizualno djelovati uvjerljivo, ali na njima se ne navode nikakvi kontakti ni telefonski brojevi na koje bi se institucija mogla kontaktirati.
Hanfa nikada ne šalje građanima dopise sa zahtjevom za uplatu radi realizacije bilo kakve investicije, porezne obaveze ili obaveze osiguranja plaćanja te je uvijek riječ o nastavku već ranije započete prijevare na koju su građani nepažnjom nasjeli.
Pozivaju građane da svoj novac ne povjeravaju neprovjerenim „financijskim savjetnicima“ jer je najčešće riječ o prevarantima. Ako žele ulagati novac, važno je da to čine preko ovlaštenih posrednika (investicijskih društava, brokera, banaka), čiji popis mogu provjeriti i u Registrima na internetskoj stranici Hanfe (ovdje).
Kada posumnjaju da su žrtva prijevare najbolje je ne ulaziti u dublju komunikaciju, već o svemu obavijestiti policiju / nadležna tijela. U slučaju bilo kakvih nedoumica mogu se direktno javiti i na telefonski broj Hanfe: 01/6173-281 ili e-mail: potrosaci@hanfa.hr.
Foto: Pixabay
18 kol, 2025 | Novosti
U časopisu „Suvremena trgovina“ objavljen je članak profesora Daria Dunkovića sa katedre za trgovinu i međunarodnu suradnju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu , u kojem obrađuje rezultate empirijskog istraživanja na temu ranjivosti potrošača.
Profesor u članku obrazlaže da se ranjivost odnosi na sve potrošače, a ne samo na one skupine koje obično smatramo pod tim pojmom (djeca, stariji, bolesni, siromašni itd.) i to je situacija kada nama potrošačima nešto otežava donošenje prave odluke za sebe. To može biti previše informacija , nerazumljivi pojmovi , emocionalni pritisak , složen proizvod ili nepovoljni uvjeti.
Mi u udrugama potrošača svakodnevno svjedočimo tome , jer nam se puno potrošača javlja baš sa takvim problemima i u tabeli intenziteta se navode primjeri gdje su intenziteti ranjivosti vrlo visoki – npr. pravo potrošača na informiranost – potrošač ne vidi automatsko obnavljanje usluge, jer je skriveno ili se otežava odjava i tada govorimo o informacijskoj i digitalnoj ranjivosti. To je kod većine potrošača problem sa ugovorima za telekomunikacije.
Budući da je istraživanje pokazalo da je ranjivost potrošača gotovo svakodnevna stvarnost bez obzira na dob , obrazovanje ili prihode i gotovo kod svih 8 temeljnih prava potrošača je visoka ili vrlo visoka , nužno se nameće zaključak da su potrebni ciljani pomaci u regulaciji i da sve istražene promjene se mogu ugraditi u Zakon o zaštiti potrošača i tako pojačati zaštitu potrošača.
Nadamo se da će i nadležne službe iz Ministarstva gospodarstva proučiti ovo istraživanje i poraditi na izmjenama i dopunama Zakona , a udrugama za zaštitu potrošača je ovo istraživanje izvrstan dokaz za ono što mi stalno tvrdimo na temelju iskustava u kontaktima sa potrošačima – ranjivost potrošača je sve veća , a i zaštita sve slabija i nedjelotvorna i nužne su promjene zakona.
Cijeli članak se može pročitati na donjem linku – str. 48 – 51 na OVOM LINKU: Suvremena trgovina 3-2025 by Suvremena trgovina – online – Issuu
